Kada doživimo neuspjeh, većina nas osjeća nelagodu ili nezadovoljstvo. Možemo se početi prisjećati drugih neuspjeha, osjećati bezvoljnost i razne druge neugodne emocije. Na primjer, ako smo željeli napisati godišnji izvještaj, a vidimo da nam ide sporo i nedostaju ključni dijelovi teksta, možemo to vidjeti kao neuspjeh, biti nezadovoljni i misliti da nismo sposobni to svladati ili naučiti. S druge strane, ako dodamo ključnu riječ „još“ stanje bi moglo biti drugačije. Ako sebi kažemo da izvještaj nismo još napisali, te da to samo znači da nije još gotovo i da vježbom postajemo bolji, može nam biti lakše i motivirajuće.

Drugim riječima, neuspjeh možemo vidjeti kao nešto fiksno, kao statično stanje u koje smo upali i iz kojeg je teško izaći, ili pak kao samo još jednu stepenicu u procesu učenja i razvoja.

Mentalitet razvoja ili razvojni mentalni sklop („growth mindset“) je relativno nov termin kojim se pozabavila stručnjakinja Carol Dweck. U svojim radovima, ona uspoređuje mentalitet razvoja sa fiksnim mentalitetom. Fiksni ili statični mentalitet bi u našem primjeru bio onaj koji se „fiksirao“ na neuspjeh i sadašnje fiksno stanje. Obilježava ga uvjerenje da je mogućnost uspjeha određena fiksnim sposobnostima („ili sam za nešto rođen ili nisam“). Ljudi kod kojih je razvijen fiksni mentalitet vjeruju da se njihove sposobnosti ne mogu razviti, često negativnije gledaju na neuspjeh i pogreške im teže padaju jer iz njih ne uče.

S druge strane, mentalitet razvoja neuspjeh vidi kao dio procesa učenja i obilježava ga vjera da naše sposobnosti nisu fiksne već da se mogu razviti. Svaki puta kada radimo na nečem što nam je teško, zahtjevno ili novo, mozak treba stvoriti nove neuronske veze i tako se razvija. Kada radimo na nečem zahtjevnom, za što još možda nemamo dovoljno razvijene sposobnosti, pružamo svom mozgu priliku da uči.Na ovaj način, umjesto da nam se javljaju misli kako je loše to što nešto ne znamo, fokus uma se oslobađa i preusmjerava na traženje novih rješenja i kreativnih načina rješavanja problema.

U procesu razvoja, od velike važnosti nam je konstruktivna povratna informacija. Ona je korisna jer ukazuje na razliku između kako treba i ne treba i tako nam pomaže da budemo bolji i da napredujemo. Mentalitet razvoja obilježava i vjera da možemo nadvladati prepreke ukoliko se dovoljno trudimo i ukoliko smo ustrajni, a posebno nam pomaže i znanje iz pojedinih područja. Inspiraciju za učenje novih tema, ili razvoj već poznatih, možete pronaći u našoj Online učionici. Razvoj vlastitog znanja i izgradnja ustrajnosti neki su od ključnih elemenata za postizanje osobne dobrobiti. Koliko ste otporni, zadovoljni osobnom dobrobiti i jeste li dovoljno uporni možete besplatno ispitati pomoću različitih upitnika.

Mentalitet razvoja se može razvijati i poboljšavati u raznim područjima života. On nam može poslužiti u boljem rješavanju poslovnih problema, poboljšanju odnosa s drugima ili u ostvarivanju osobnih ciljeva. U idućem blogu ćemo govoriti o konkretnim strategijama i kako dodatno osnažiti vlastiti razvojni mentalitet. Pratite nas prema novim učenjima! 😊

Ako Vas zanima više o ovoj temi, možete nam se javiti na prava.formula@pravaformula.hr

Izvori
Beere, J. (2019). The Growth Mindset Edge: Your Guide to Developing Grit. Simon and Schuster.
Dweck, C. (2015). Carol Dweck revisits the growth mindset. Education Week, 35(5), 20-24.
Ng, B. (2018). The neuroscience of growth mindset and intrinsic motivation. Brain sciences, 8(2), 20. https://doi.org/10.3390/brainsci8020020